Planeta

"OVO JE POLITIČKI GENOCID!" Predsednik ove zemlje ŽESTOKO udario na Trampa! Stigle oštre reči na račun Vašingtona

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock
Kubanski predsednik Migel Dijaz-Kanel optužio je administraciju Donalda Trampa da vodi "politički genocid" nad Kubom i pozvao na ukidanje američkih sankcija i naftnog embarga.

Kubanski predsednik Migel Dijaz-Kanel oštro je osudio američki naftni embargo i pooštrene sankcije Vašingtona, ocenivši da politika administracije predsednika SAD Donalda Trampa predstavlja "politički genocid".

Govoreći u nedelju, Dijaz-Kanel je kritikovao i nedavni izveštaj Stejt departmenta, u kojem se Kuba optužuje za infiltraciju u američku vladu i za podršku "talasu levičarskog terorizma bez presedana na tlu Sjedinjenih Američkih Država".

Administracija Donalda Trampa u međuvremenu je pojačala pritisak na levičarske grupe unutar SAD.

"Optužujući Kubu, oni ne traže samo žrtvenog jarca ili spoljnog neprijatelja. Oni traže nekoga koga će okriviti za proteste onih slojeva društva koji su najteže pogođeni ekonomijom koja bogate čini još bogatijima, a siromašne još siromašnijima", rekao je Dijaz-Kanel.

"Traže novi izgovor da nastave svoj politički genocid nad Kubom", dodao je kubanski predsednik.

Foto: Shutterstock, Sergei Savostyanov / Zuma Press / Profimedia

Havana traži ukidanje sankcija

Dijaz-Kanelov govor dodatno je naglasio rastuće tenzije između Havane i Vašingtona, dok su američki naftni embargo i proširene sankcije, prema tvrdnjama kubanskih vlasti, produbili najtežu ekonomsku krizu na ostrvu u poslednjih nekoliko decenija.

Kriza je dovela do višesatnih nestanaka struje, nestašice goriva i ozbiljnih problema u svakodnevnom funkcionisanju zemlje.

Predsednik Kube govorio je u okviru obeležavanja 73. godišnjice prvog napada gerilaca Fidela Kastra na vojsku tadašnjeg lidera Fulhensija Batiste, kojeg su podržavale Sjedinjene Američke Države. Taj napad iz 1953. godine označio je početak pobune koja je više od pet godina kasnije dovela do Batistaovog pada.

Obeležavanje jednog od najvažnijih praznika kubanske revolucije okupilo je hiljade pristalica vlasti, uz kulturno-umetnički program.

Ekonomska kriza sve dublja

Zbog teške ekonomske situacije brojne međunarodne kompanije, posebno iz turističkog i finansijskog sektora, obustavile su poslovanje na Kubi.

Pored čestih nestanaka električne energije, nestašica goriva izazvala je više kolapsa nacionalne elektroenergetske mreže, dok je javni prevoz ozbiljno poremećen, a školska godina skraćena zbog nedostatka goriva.

Vašington, s druge strane, za ekonomsku krizu okrivljuje kubanske vlasti, navodeći loše upravljanje privredom i nedovoljna ulaganja u zastarelu infrastrukturu.

U svom obraćanju Dijaz-Kanel je ponovo pozvao na ukidanje sankcija i naftnog embarga, istovremeno zahvalivši međunarodnim organizacijama koje su Kubi poslale humanitarnu pomoć i neophodne zalihe.

"Neka Kuba živi u miru, kao i plemeniti američki narod, koji se kroz istoriju borio za ljudska prava drugih naroda, često bez ikakvog priznanja i uz rizik od progona, zatvora i ugrožavanja sopstvenih života", rekao je kubanski predsednik.

"Kuba nije pretnja ni Sjedinjenim Američkim Državama, niti bilo kojoj drugoj zemlji na svetu", zaključio je Dijaz-Kanel.

(Kurir.rs/Reuters)